Evropski izbori - komentar

Konzervativci ostaju dominantni u Evropskom parlamentu

Osim desničarskih stranaka, mesta u Evropskom parlamentu osvojili su i partije koje se bave samo jednom temom, kao što je švedska Piratska stranka, koja zagovara skraćenje vremena zaštite autorskih prava i dozvoljavanje nekomercijalne razmene datoteka. Uspeh malih partija, između ostalog, leži u skromnoj zainteresovanosti Evropljana za izbore u EU


Piše NENAD RADIČEVIĆ
* spoljnopolitički novinar dnevnog lista "Politika"
Članak iz CEV magazina - onlajn publikacija Centra za evropske vrednosti


Grupa desnog centra Evropske narodne partije i Evropskih demokrata (EPP-ED) zadržaće svoje mesto najveće poslaničke grupe u Evropskom parlamentu (EP) u narednih pet godina, pokazuju prve projekcije posle završenih evropskih izbora. Osim toga, evropske izbore 2009. godine obeležila je najniža izlaznost od kad su pre 30 godina počeli da se održavaju direktni izbori za Evropski parlament, ali i ulazak mnogih malih stranaka koji će učiniti skupštinu od 736 članova rascepkanijom.

Prema prvim predviđanjima, grupa desnog centra EPP-ED imaće između 263 i 273 mesta (sada ima 288) u parlamentu EU, Partija evropskih socijalista (PES) imaće od 155 do 165 mesta (sada 217), Liberali oko 81 (sada 100) i Zeleni će imati 54 mesta (sada imaju 43 mesta).

Rezultat izbora je obeležio i porast predstavljenosti krajnje desničarskih stranaka, naročito iz Holandije, Austrije, Rumunije, Mađarske i Velike Britanije. Iako su postigle uspeh u nekim zemljama, krajnje desničarske grupe izgleda nisu postigli značajne domete što su lideri EU prihvatili sa olakšanjem.

Osim desničarskih stranaka, mesta u Evropskom parlamentu osvojili su i partije koje se bave samo jednom temom, kao što je švedska Piratska stranka, koja zagovara skraćenje vremena zaštite autorskih prava i dozvoljavanje nekomercijalne razmene datoteka. Uspeh malih partija, između ostalog, leži u skromnoj zainteresovanosti Evropljana za izbore u EU.

Na evropskim izborima zabeležen je rekordno niska izlaznost of 43,5 odsto od 375 miliona građana EU, dok je Slovačka registrovala najnižu izlaznost po drugi put zaredom. Samo 19,6 odsto građana Slovačke glasalo je na evropskim izborima, što je za nijansu bolje nego pre pet godina kada je Slovačka registrovala najnižu ikad izlaznost u istoriji Unije od 17 odsto.

Litvanija je na drugom mestu sa 20,5 odsto izlaznosti, što je ogroman pad u poređenju sa prvim učešće, u evropskim izborima 2004. godine kada je glasalo 48,4 odsto Litvanaca. Oko 25 odsto građana je glasalo u Češkoj republici, 27,4 odsto u Sloveniji, 27,2 odsto u Rumuniji i 37,5 odsto u Bugarskoj što je skok sa 29 odsto koliko je bilo na prvom učestvovanju ove zemlje na dopunskim evropskim izborima 2007. godine.

Osim Luksemburga i Belgije gde je glasanje obavezno pa je izlaznost tradicionalno oko 90 odsto, brojke o izlaznosti su najviše na Malti (bezmalo 79 odsto), u Italiji (71,7 odsto), Danskoj (62,5 odsto), Grčkoj (60 odsto), Kipru (60 odsto) i Letoniji (53 odsto).

Govoreći na konferenciji za novinare posle objavljivanja rezultata, lideri vodećih partija Evropskog parlamenta rekli su da su zabrinuti zbog male izlaznosti.

Lider Liberala Graham Votson je rekao da oni moraju da prouče "zašto ljudi ne izlaze i glasaju". Prema njegovim rečima, volja građana da glasaju bila bi veća kada bi videli snažniju vezu između njihovog glasanja i procesa donošenja odluka u EU, naročito ako bi predsednik Evropske komisije bio biran iz redova Evropskog parlamenta, ili ako bi određen procenat evroposlanika bio biran sa panevropskih izbornih lista.

Predsednik Evropske Komisije Žoze Manuel Baroso pozvao je političare na nacionalnim nivoima da sve više evropsku perspektivu uključuju u svoju politiku, dok je odlazeći predsednik Evropskog parlamenta Hans Gert Petering, iz grupe desnog centra EPP-ED, rekao da oni moraju da povećaju izlaznost ali da "to ne znači vraćanje na stari sistem gde su članove Evropskog parlamenta delegirali nacionalni parlamenti".

Prema rečima Martina Šulca, vođe socijalista u EP, niska izlaznost pokazuje "glasanje nema previše veze sa evropskom politikom". On je istakao da postoji trend ponovne nacionalizacije Evrope, koja bi mogla da postavi pitanje legitimiteta izbora.

Ali, izgleda da je objavljivanje prvih rezultata bilo najneprijatnije, uglavnom, za evropske socijaliste, koji su se nadali velikom uspehu bazirajući kampanje da optuživanju lidera desnog centra za neuspeh u zauzdavanju finansijskih tržišta i trošenju dovoljno da se pokrenu posrnule ekonomije. Socijalisti su bili veoma razočarani, naročito što su se nadali da će imati oko 200 mesta u Evropskom parlamentu.

"Ovo je veoma teško veče za socijaliste u mnogim državama u Evropi", rekao je Martin Šulc posle objavljivanja prvih rezultata, dodajući da će oni nastaviti da se bore za socijalnu demokratiju u Evropi.

U Šulcovoj rodnoj Nemačkoj, Socijaldemokrate, manji partneri u vladajućoj koaliciji, osvojili su oko 22 odsto glasova, što je njihov najgori rezultat na izborima na nacionalnom nivou od Drugog svetskog rata. Četiri meseci pre nego što će Nemača održati svoje nacionalne izbore, ovaj rezultat ide u prilog očekivanjima konzervativne kancelarke Angele Merkel o prekidu napete "velike koalicije" levice i desnice u Berlinu.

Vladajuće partije desnog centra bile su u prednosti u odnosu na opoziciju i Francuskoj, Italiji i Belgiji, dok konzervativna opozicija vodi u Španiji i naročito u Velikoj Britaniji. Grčka je izuzetak, gde su vladajući konzervativci doživeli neuspeh zbog ekonomskih teškoća i korupcionaških afera.

Takođe, vladajuća stranka Irske doživela je rekordan gubitak u evropskim i lokalnim izborima, što je signaliziralo da prihvatanje Lisabonskog ugovora neće biti tako automatsko i bez komplikacija na najverovatnije oktobarskom referendumu.

Na drugoj strani, neke ekstremne stranke su uspele da osvoje najmanje jedno mesto tako da postoji da će oni koristiti Evropski parlament kao platformu za njihove ekstremne stavove.

Više od jednog parlamentarnog mesta osvojila je Britanska nacionalna stranka, koja za članove ne prihvata ljude koji nisu bele puti, pri čemu se zalaže za obustavljanje imigracija i preseljenje onih koji su prethodno dobili azil u Britaniji.

U Holandiji je antiislamska stranka Gerta Vildersa osvojila četiri mesta zahvaljujući 17 odsto glasova na nacionalnom nivou, dok je desničarska Partija slobode kampanjom baziranom na antiislamskim stavovima više nego duplirala svoju popularnost sa izbora 2004. godine tako što je osvojila 13,1 odsto glasova u Austriji. Mađarska desničarska Jobik stranka, koja je osvojila tri od 22 mesta, opisuje sebe kao evroskeptičnu i stranku protivnicu imigracije iako kritičari ističu da je ova stranka rasistička i antisemitska.

Ostaje pitanje koliko veliki će efekat imati grupa stranaka protivnica EU na rad Parlamenta i da li će uspeti da postignu međusobnu slogu.

"Od onih stranaka koji nemaju proevropski stav očekujem da sarađuju pošteno i objektivno sa svima ostalima u Evropskom parlamentu", rekao je Hans Gert Petering, dodajući da je veoma zadovoljan da vidi da su proevropske stranke - EPP, PES, Liberali i Zeleni - osvojile solidnu većinu u Evropskom parlamentu.

Novi parlament će održati konstitutivnu sednicu od 14. do 16. jula kada se očekuje da izabere svog predsednika kao i da glasa o kandidatu za predsednika Evropske komisije.


(Objavljeno: 25.06.2009.)